Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.

Austro-ugarsko zaposjedanje BiH
sukob: Velika istočna kriza
Dalmatinski domobrani u bitci kod Livna
Vrijeme 29. srpnja 1878. – 20. listopada 1878. Mjesto Bosna i Hercegovina Ishod Austro-Ugarska pobjeda Casus belli Berlinski kongres Teritorijalne promjene Austro-Ugarska zaposjela čitavu BiH i Sandžak
Sukobljene strane
Austro-Ugarska	Osmansko Carstvo Bosanski pašaluk
Zapovjednici
Josip Filipović Stjepan Jovanović Gabrijel Rodić László Szapáry Ivan Musić	Muhamed Hadžijamaković† Mehmed Šemsekadić Hadži Lojo Salih Saukčija Tučić
Postrojbe
Austrougarska vojska	Osmanski bataljoni bosanski muslimani pravoslavni ustanici
Jačina
-198.930 vojnika[1] -5 zborova -112 topova	-92.800 vojnika -77 topova
Gubitci
-1205 ubijenih -2099 umrlih od bolesti -3966 ranjenih -177 nestalih Ukupno: 7447[2]	nepoznato

Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878. godine. Velike europske sile su dale mandat Austro-Ugarskoj da uđe s vojskom u Bosnu i Hercegovinu, pod izgovorom da tamo uspostavi mir i red. Austro-ugarska 2. vojska na čelu s generalom Josipom Filipovićem, sastavljena uglavnom od Hrvata, Slovenaca, Srba te drugih slavenskih naroda Monarhije, potkraj srpnja iste godine prešla je granicu i ušla u BiH. Iako su u Beču očekivali da će operacija proći bez većih borbi, okupaciji se žestoko oduprlo muslimansko i pravoslavno pučanstvo, koje se odupiralo 3 mjeseca te je Austrougarskoj vojsci nanijelo nekoliko poraza. Nakon 3 mjeseca borbe Austro-Ugarska uspostavila je vojnu okupaciju na čitavom prostoru Bosanskog pašaluka, uključujući i Sandžak. Austrougarska vlast u BiH trajala je do 1918. godine.

1. ↑ Micheal Clodfelter, "Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia", p. 196
2. ↑ Micheal Clodfelter, "Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia", p. 196